Zadnje teme
» Caskanje uz kaficuod Bubica Pet Feb 02, 2018 11:20 pm
» Namestanje zeludca, materice...
od milica30 Ned Mar 12, 2017 2:21 pm
» Trudnoća po nedeljama - drugo tromesecje
od Tina Ned Feb 05, 2017 3:50 pm
» Hemoroidi
od Nensy85 Čet Feb 02, 2017 1:20 pm
» Trazimo uzrok poteskoca u zatrudnjivanju
od Nensy85 Čet Feb 02, 2017 1:02 pm
» Kako zamisljate sebe za 10 godina?
od Charlize93 Sub Jan 28, 2017 5:55 pm
» Cekamo rode :)
od Tina Pon Jan 23, 2017 6:21 pm
» Pohvalimo se nasom decom
od Tina Sub Jan 21, 2017 11:00 pm
» Razvod
od Bubica Čet Sep 10, 2015 10:22 am
» Prelepa zenska i decija garderoba
od Doktorka Pet Dec 05, 2014 3:30 pm
Preporucujemo teme:
Teme za caskanje:
Cekamo rode :),
Caskanje trudnica,
Caskanje mamika
Zatrudnjivanje:
Hrana koja povecava plodnost
Trudnoca:
Prvo tromesecje,
Drugo tromesecje,
Trece tromesecje
Porodjaj:
Nakon porodjaja, Vasa porodjajna pricaTumacenje laboratorijskih analiza krvi i urina
4 posters
Strana 1 od 1
Tumacenje laboratorijskih analiza krvi i urina
Tumacenje laboratorijskih analiza krvi
Cilj svake laboratorijske analize je dobijanje tačnog i pouzdanog nalaza koji će pokazati da li su u fiziološkim funkcijama i procesima nastupile promene. Kada je reč o laboratorijskom ispitivanju krvi, ono podrazumeva dve vrste analiza: one koje su usmerene na ispitivanje vrste, broja, odnosa i izgleda ćelijskih elemenata krvi (krvna slika, hematološki parametri) i druge, kojima se proverava biohemijski sastav krvi i na osnovu toga ustanovljava rad ili stanje pojedinih organa i tkiva.
Kompletna krvna slika (KKS)
Kompletna krvna slika se radi zbog procene opšteg zdravstvenog stanja i otkrivanja raznovrsnih poremećaja poput anemija, infekcija, stanja uhranjenosti organizma i izloženosti otrovnim materijama. KKS uključuje broj eritrocita, leukocita i trombocita, eritrocitne konstante (MCV, MCH, MCHC, RDW), trombocitne konstante (MPV, PDW), diferencijalnu krvnu sliku (podvrste leukocita: neutrofili, eozinofili, bazofili, monociti, limfociti), hemoglobin i hematokrit
Eritrociti
Eritrociti (RBC), crvena krvna zrnca, su najzastupljenije ćelije a uloga im je da transportuju kiseonik vezan za hemoglobin iz pluća do drugih tkiva. Normalne vrednosti su od 3,86 x 1012/l do 5,08 x 1012/l za ženu i od 4,34 x 1012/l do 5,72 x 1012/l za muškarce). Snižene vrednosti su najčešće znak anemije ili gubitka krvi usled krvarenja. Povišene vrednosti mogu biti povećane u stanjima hemokoncentracije organizma, kod policitemija, ali i kod zdravih ljudi.
Hemoglobin
Hemoglobin (HGB) je sastojak crvenih krvnih zrnaca eritrocita. On prenosi kiseonik iz pluća u tkiva i ugljen dioksid iz tkiva nazad u pluća. Svakim udahom krv u plućima dobija kiseonik i zahvaljujući upravo hemoglobinu distribuira ga do svih tkiva i organa. Kada se oslobodi kiseonik prekopotreban za nesmetani rad ćelija, za hemoglobin se umesto njega vezuje ugljen dioksid. Ovaj ciklus se zatvara vraćanjem krvi u pluća, oslobađanjem ugljen dioksida i novim vezivanjem kiseonika. Normalna koncentracija je 110-180 g/L. Koncentracija hemoglobina je snižena kod anemija. Povećan je u stanjima hemokoncentracije organizma i kod policitemija
Hematokrit
Hematokrit (HCT) predstavlja volumen eritrocita u jedinici pune krvi. Normalne vrednosti su za žene 0.356 - 0.470 l/l i kod muškaraca 0.41 - 0.53 l/l. Kod akutnog krvarenja hematokrit može da bude normalan, a u fazi oporavka se smanjuje. Kod anemije usled nedostatka gvožđa hematokrit je smanjen, jer eritrociti imaju manju zapreminu iako sam broj eritrocita ne mora da bude smanjen. Hematokrit je smanjen u trudnoći, a smanjuje se i sa godinama života. Takođe je smanjen kod anemija, leukemija, povećane funkcije štitaste žlezde (hipertireoze), ciroze jetre, opekotina i infekcija. Povećane vrednosti hematokrita se viđaju kod dehidratacije i šoka.
Eritrocitne konstante
Eritrocitne konstante se izračunavaju iz broja eritrocita, koncentracije hemoglobina i hematokrita i daju informaciju o kvalitetu eritrocita.
MCV (mean cell volume) – prosečni volumen eritrocita - daje informaciju o veličini eritrocita. Normalne vrednosti su 81 - 99 fl
MCH (mean cell hemoglobin) - prosečna količina hemoglobina u eritrocitu. Normalne vrendosti su 29-32.9 pg
MCHC (mean cell hemoglobin concentration) – prosečna koncentracija hemoglobina na litar eritrocita. Normalne vrednosti su 310 - 350 g/l
RDW (red cell distribution width) – mera varijabilnosti veličine eritrocita. Normalne vrednosti su 11,5-16,5 %. RDW specifično ukazuje na postojanje jedne ili više populacija eritrocita što je karakteristika pojedinih hematoloških bolesti eritrocitne loze, a ujedno je i važan prognostički pokazatelj efikasnosti lečenja i ekvivalentan podatak o anizocitozi koja se uočava u krvnom razmazu.
Promene vrednosti pojedinih eritrocitnih konstanti, naročito MCV parametra, dijagnostički su značajne u klasifikaciji pojedinih anemija i uvek se posmatraju u korelaciji sa dobijenim vrednostima broja eritrocita i koncentracije hemoglobina. Povećane vrednosti eritrocitnog indeksa MCHC sreću se kod bolesnika sa teškim oblikom dehidratacije, dok se povećane vrednosti MCV mogu naći kod megaloblastne anemije (nedostatak vitamina B12 ili folne kiseline), bolesnika sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća (hronični opstruktivni bronhitis i emfizem), smanjenom funkcijom štitaste žlezde (hipotireozom), oboljenjem jetre (ciroza) i kod teških alkoholičara.
Leukociti
Leukociti (WBC), bela krvna zrnca, se stvaraju u koštanoj srži i štite organizam od infekcija. Učestvuju u imunom odgovoru. Postoji pet različitih vrsta belih krvnih zrnaca; sve one su deo odbrane organizma protiv najezde infektivnih i drugih štetnih materija. Normalne vrednosti su 3.9 - 10x109/l. Kada je njihov broj uvećan (leukocitoza), to ukazuje da telo proizvodi veći broj ovih ćelija, odnosno da je napadnuto, na primer bakterijama. Ako je njihov broj manji, povećava se rizik od infekcije. Nekontrolisana produkcija belih ćelija (leukemija) nastaje usled kancerozne mutacije mijelogenih ili limfogenih ćelija. Leukopenija, smanjenje broja belih krvnih zrnaca, javlja se kod virusnih infekcija, u stresnim situacijama, kod opšte slabosti organizma, kao i kod pacijenata na radioterapiji. Uzimanje pojedinih lekova takođe može da dovede do smanjenja broja belih krvnih zrnaca i zato se kod takvih pacijenata moraju sprovoditi redovne laboratorijske analize.
Neutrofilni granulociti (NEU) su najzastupljeniji fagocitni leukociti. Neutrofilni granulociti su zrele ćelije koje mogu da napadaju i razaraju bakterije i viruse čak i u krvnoj cirkulaciji.
Normalne vrednosti su 40-70%
Monociti (MONO) zajedno sa neutrofilnim granulocitima čine osnovu fagocitnog odbrambenog sistema u organizmu. Monociti su nezrele ćelije čija je sposobnost da se bore mala, međutim, kada jednom uđu u tkiva, počinju da bubre i postaju makrofagi koji su izvanredno sposobni da se bore sa infektivnim agensima.
Normalne vrednosti su 1-10%
Eozinofilni granulociti (EOS) učestvuju u obrani organizma od alergijskih agenasa i parazitarnih infekcija.
Normalne vrednosti su 0 - 6%
Limfociti (LYM) predstavljaju populaciju leukocita koja uključuje dve osnovne subpopulacije: T limfocite, koji učestvuju u ćelijskom imunitetu i B limfocite koji se transformišu u plazma ćelije koje proizvode antitela i tako učestvuju u humoralnom imunitetu. Normalne vrednosti su 20 - 50 %
Bazofilni granulociti (BASO) su najmanje zastupljena populacija leukocita u perifernoj krvi i učestvuju u alergijskom odgovoru.
Normalne vrednosti su 0-1%
Trombociti
Trombociti (PLT) su ćelije koje učestvuju u koagulaciji (zgrušavanju) krvi . Normlane vrednosti su 140-450 x 109/l. Manjak trombocita (trombocitopenija) izaziva sklonost krvarenju, trombociti su sniženi kod hemioterapija, malignih oboljenja, hepatitisa C... Višak izaziva pojačano zgrušavanje krvi i može da dovede do stvaranja krvnog ugruška u kardiovaskularnom sistemu.
Morfološke osobine trombocita mogu se pratiti na osnovu dva indeksa koji se dobijaju elektronskim posmatranjem određenog volumena krvi u brojaču, a to su:
PDW (Raspodela trombocita po volumenu), normalne vrednosti 16-25
MPV (Prosečni volumen trombocita), normalne vrednosti 7,80-12 fl
Sedimentacija eritrocita
Sedimentacija je brzina kojom se krvne ćelije izdvajaju iz seruma. Ako se krv koja sadrži antikoagulans pusti da stoji u uspravno postavljenoj pipeti, eritrociti će se postupno početi taložiti na dno. Brzina kojom se ove ćelije talože je osetljiva na indeks reakcije tela na povredu ili bolest, kao što je npr. leukocitoza ili groznica. Normalna brzina sedimentacije ne isključuje mogućnost postojanja bolesti, ali ubrzana sedimentacija je indikator za dalja ispitivanja. Normalne vrednosti su 2-12 mm/h. Sedimentacija je ubrzana kod upala, razaranja ćelija, masivnih trovanja, u trudnoći i posle porođaja, kod TBC, reumatskih bolesti npr. akutne reumatske groznice i reumatoidnog artritisa, akutnog infarkta miokarda, nefroze, svim vrstama šoka, kod postoperativnih stanja, tumora, oboljenja jetre, menstruacija (neznatno ubrzanje). Usporena je kod novorođenčeta, policitemije, kongestivne srčane insuficijencije, alergijskih stanja, pojedinih vrsta anemija.
Izvor: stetoskop.info
Cilj svake laboratorijske analize je dobijanje tačnog i pouzdanog nalaza koji će pokazati da li su u fiziološkim funkcijama i procesima nastupile promene. Kada je reč o laboratorijskom ispitivanju krvi, ono podrazumeva dve vrste analiza: one koje su usmerene na ispitivanje vrste, broja, odnosa i izgleda ćelijskih elemenata krvi (krvna slika, hematološki parametri) i druge, kojima se proverava biohemijski sastav krvi i na osnovu toga ustanovljava rad ili stanje pojedinih organa i tkiva.
Kompletna krvna slika (KKS)
Kompletna krvna slika se radi zbog procene opšteg zdravstvenog stanja i otkrivanja raznovrsnih poremećaja poput anemija, infekcija, stanja uhranjenosti organizma i izloženosti otrovnim materijama. KKS uključuje broj eritrocita, leukocita i trombocita, eritrocitne konstante (MCV, MCH, MCHC, RDW), trombocitne konstante (MPV, PDW), diferencijalnu krvnu sliku (podvrste leukocita: neutrofili, eozinofili, bazofili, monociti, limfociti), hemoglobin i hematokrit
Eritrociti
Eritrociti (RBC), crvena krvna zrnca, su najzastupljenije ćelije a uloga im je da transportuju kiseonik vezan za hemoglobin iz pluća do drugih tkiva. Normalne vrednosti su od 3,86 x 1012/l do 5,08 x 1012/l za ženu i od 4,34 x 1012/l do 5,72 x 1012/l za muškarce). Snižene vrednosti su najčešće znak anemije ili gubitka krvi usled krvarenja. Povišene vrednosti mogu biti povećane u stanjima hemokoncentracije organizma, kod policitemija, ali i kod zdravih ljudi.
Hemoglobin
Hemoglobin (HGB) je sastojak crvenih krvnih zrnaca eritrocita. On prenosi kiseonik iz pluća u tkiva i ugljen dioksid iz tkiva nazad u pluća. Svakim udahom krv u plućima dobija kiseonik i zahvaljujući upravo hemoglobinu distribuira ga do svih tkiva i organa. Kada se oslobodi kiseonik prekopotreban za nesmetani rad ćelija, za hemoglobin se umesto njega vezuje ugljen dioksid. Ovaj ciklus se zatvara vraćanjem krvi u pluća, oslobađanjem ugljen dioksida i novim vezivanjem kiseonika. Normalna koncentracija je 110-180 g/L. Koncentracija hemoglobina je snižena kod anemija. Povećan je u stanjima hemokoncentracije organizma i kod policitemija
Hematokrit
Hematokrit (HCT) predstavlja volumen eritrocita u jedinici pune krvi. Normalne vrednosti su za žene 0.356 - 0.470 l/l i kod muškaraca 0.41 - 0.53 l/l. Kod akutnog krvarenja hematokrit može da bude normalan, a u fazi oporavka se smanjuje. Kod anemije usled nedostatka gvožđa hematokrit je smanjen, jer eritrociti imaju manju zapreminu iako sam broj eritrocita ne mora da bude smanjen. Hematokrit je smanjen u trudnoći, a smanjuje se i sa godinama života. Takođe je smanjen kod anemija, leukemija, povećane funkcije štitaste žlezde (hipertireoze), ciroze jetre, opekotina i infekcija. Povećane vrednosti hematokrita se viđaju kod dehidratacije i šoka.
Eritrocitne konstante
Eritrocitne konstante se izračunavaju iz broja eritrocita, koncentracije hemoglobina i hematokrita i daju informaciju o kvalitetu eritrocita.
MCV (mean cell volume) – prosečni volumen eritrocita - daje informaciju o veličini eritrocita. Normalne vrednosti su 81 - 99 fl
MCH (mean cell hemoglobin) - prosečna količina hemoglobina u eritrocitu. Normalne vrendosti su 29-32.9 pg
MCHC (mean cell hemoglobin concentration) – prosečna koncentracija hemoglobina na litar eritrocita. Normalne vrednosti su 310 - 350 g/l
RDW (red cell distribution width) – mera varijabilnosti veličine eritrocita. Normalne vrednosti su 11,5-16,5 %. RDW specifično ukazuje na postojanje jedne ili više populacija eritrocita što je karakteristika pojedinih hematoloških bolesti eritrocitne loze, a ujedno je i važan prognostički pokazatelj efikasnosti lečenja i ekvivalentan podatak o anizocitozi koja se uočava u krvnom razmazu.
Promene vrednosti pojedinih eritrocitnih konstanti, naročito MCV parametra, dijagnostički su značajne u klasifikaciji pojedinih anemija i uvek se posmatraju u korelaciji sa dobijenim vrednostima broja eritrocita i koncentracije hemoglobina. Povećane vrednosti eritrocitnog indeksa MCHC sreću se kod bolesnika sa teškim oblikom dehidratacije, dok se povećane vrednosti MCV mogu naći kod megaloblastne anemije (nedostatak vitamina B12 ili folne kiseline), bolesnika sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća (hronični opstruktivni bronhitis i emfizem), smanjenom funkcijom štitaste žlezde (hipotireozom), oboljenjem jetre (ciroza) i kod teških alkoholičara.
Leukociti
Leukociti (WBC), bela krvna zrnca, se stvaraju u koštanoj srži i štite organizam od infekcija. Učestvuju u imunom odgovoru. Postoji pet različitih vrsta belih krvnih zrnaca; sve one su deo odbrane organizma protiv najezde infektivnih i drugih štetnih materija. Normalne vrednosti su 3.9 - 10x109/l. Kada je njihov broj uvećan (leukocitoza), to ukazuje da telo proizvodi veći broj ovih ćelija, odnosno da je napadnuto, na primer bakterijama. Ako je njihov broj manji, povećava se rizik od infekcije. Nekontrolisana produkcija belih ćelija (leukemija) nastaje usled kancerozne mutacije mijelogenih ili limfogenih ćelija. Leukopenija, smanjenje broja belih krvnih zrnaca, javlja se kod virusnih infekcija, u stresnim situacijama, kod opšte slabosti organizma, kao i kod pacijenata na radioterapiji. Uzimanje pojedinih lekova takođe može da dovede do smanjenja broja belih krvnih zrnaca i zato se kod takvih pacijenata moraju sprovoditi redovne laboratorijske analize.
Neutrofilni granulociti (NEU) su najzastupljeniji fagocitni leukociti. Neutrofilni granulociti su zrele ćelije koje mogu da napadaju i razaraju bakterije i viruse čak i u krvnoj cirkulaciji.
Normalne vrednosti su 40-70%
Monociti (MONO) zajedno sa neutrofilnim granulocitima čine osnovu fagocitnog odbrambenog sistema u organizmu. Monociti su nezrele ćelije čija je sposobnost da se bore mala, međutim, kada jednom uđu u tkiva, počinju da bubre i postaju makrofagi koji su izvanredno sposobni da se bore sa infektivnim agensima.
Normalne vrednosti su 1-10%
Eozinofilni granulociti (EOS) učestvuju u obrani organizma od alergijskih agenasa i parazitarnih infekcija.
Normalne vrednosti su 0 - 6%
Limfociti (LYM) predstavljaju populaciju leukocita koja uključuje dve osnovne subpopulacije: T limfocite, koji učestvuju u ćelijskom imunitetu i B limfocite koji se transformišu u plazma ćelije koje proizvode antitela i tako učestvuju u humoralnom imunitetu. Normalne vrednosti su 20 - 50 %
Bazofilni granulociti (BASO) su najmanje zastupljena populacija leukocita u perifernoj krvi i učestvuju u alergijskom odgovoru.
Normalne vrednosti su 0-1%
Trombociti
Trombociti (PLT) su ćelije koje učestvuju u koagulaciji (zgrušavanju) krvi . Normlane vrednosti su 140-450 x 109/l. Manjak trombocita (trombocitopenija) izaziva sklonost krvarenju, trombociti su sniženi kod hemioterapija, malignih oboljenja, hepatitisa C... Višak izaziva pojačano zgrušavanje krvi i može da dovede do stvaranja krvnog ugruška u kardiovaskularnom sistemu.
Morfološke osobine trombocita mogu se pratiti na osnovu dva indeksa koji se dobijaju elektronskim posmatranjem određenog volumena krvi u brojaču, a to su:
PDW (Raspodela trombocita po volumenu), normalne vrednosti 16-25
MPV (Prosečni volumen trombocita), normalne vrednosti 7,80-12 fl
Sedimentacija eritrocita
Sedimentacija je brzina kojom se krvne ćelije izdvajaju iz seruma. Ako se krv koja sadrži antikoagulans pusti da stoji u uspravno postavljenoj pipeti, eritrociti će se postupno početi taložiti na dno. Brzina kojom se ove ćelije talože je osetljiva na indeks reakcije tela na povredu ili bolest, kao što je npr. leukocitoza ili groznica. Normalna brzina sedimentacije ne isključuje mogućnost postojanja bolesti, ali ubrzana sedimentacija je indikator za dalja ispitivanja. Normalne vrednosti su 2-12 mm/h. Sedimentacija je ubrzana kod upala, razaranja ćelija, masivnih trovanja, u trudnoći i posle porođaja, kod TBC, reumatskih bolesti npr. akutne reumatske groznice i reumatoidnog artritisa, akutnog infarkta miokarda, nefroze, svim vrstama šoka, kod postoperativnih stanja, tumora, oboljenja jetre, menstruacija (neznatno ubrzanje). Usporena je kod novorođenčeta, policitemije, kongestivne srčane insuficijencije, alergijskih stanja, pojedinih vrsta anemija.
Izvor: stetoskop.info
Re: Tumacenje laboratorijskih analiza krvi i urina
Tumacenje laboratorijskih analiza urina
Analiza urina je jedna od korisnijih screening metoda čiji rezultati mogu dati osnovne informacije o stanju metabolizma i o stanju genitalno-urinarnog sistema.
Rutinski pregled mokraće je jedna od osnovnih laboratorijskih analiza. Svaki takav pregled sastoji se od tri dela:
1. Opis fizičkih i fizičko-hemijskih karakteristika mokraće: izgled, boja, miris, reakcija i specifična težina.
2. Hemijska analiza. Najčešće hemijske analize su analize na proteine, šećer, ketonska tela, urobilinogen, bilirubin i nitrite.
3. Pregled mokraćnog sedimenta tj. mikroskopski pregled taloga koji se dobije nakon što se mokraća centrifugira.
Prvi jutarnji urin se uzima u sterilnu posudu pri čemu je neophodna odgovarojuća higijena pacijenta i uzima se ne prvi, već drugi mlaz prve jutarnje mokraće. Mokraću treba sakupiti u odgovarajuću bočicu, koja može da se kupi u svakoj apoteci, pa treba izbegavati drugu vrstu ambalaže zbog moguće kontaminacije.
Izgled urina - normalno: bistar izgled
- Zamućen urin - ukazuje na povećan broj leukocita, odnosno na neki zapaljenjski proces, kao i na gljivice, bakterije, sluz i sve druge elemente koji se mogu naći u sedimentu urina.
Boja
- normalno: žuta boja. Boja može da varira u zavisnosti od unete količine tečnosti - od svetlo žute do tamno žute, a na nju utiču i povećana telesna temperatura, znojenje, povraćanje, proliv. Što je mokraća više koncentrovana, boja je tamnija. Zanimljivo je da ružičasta boja mokraće može da se pojavi, na primer, kada se konzumira veća količina cvekle ili kupina.
- Tamnosmeđi urin- ukazuje na povećanje bilirubina, što je najčešće znak oštećenja jetre, odnosno pojave žutice. Neki ljudi inače imaju povećan bilirubin, tako da je njima ovakav izgled urina normalan.
- Crveni urin - ukazuje na prisustvo hemoglobina, što najčešće ukazuje na oštećenje bubrega, zbog koga se u urinu javlja krv (najčešće kamen u bubregu ili pesak), ali i na razne zapaljenjske procese, oštećenje mokraćnih kanala i bešike.
Reakcija
- normalno: kisela reakcija, pH se kreće između 5 i 6
- Alkalna reakcija - najčešće ukazuje na bakterijsku infekciju.
Specifična gustina - referentna vrednost 1,012- 1,025, varira u zavisnosti od količine unete tečnosti i sposobnosti bubrega da koncentriše urin
- Povećana gustina može da bude znak dijabetesa, hipertenzije, poremećaja funkcije hormona nadbubrežne žlezde, oštećenja bubrega. Nastaje i usled povećanog gubitka vode - povraćanje, dijareja, kao i visoka temperatura.
- Snižena je najčešće kod povećanog izlučivanja urina.
Proteini
- normalno: negativni
- Mogu da budu pozitivni usled povećane fizičke aktivnosti ili u trudnoći, kada to nije znak patoloških promena. Pojava proteina u urinu u svim ostalim stanjima znak je nekog zapaljenjskog procesa.
Glukoza
- normalno: negativna
- Pozitivan rezultat glukoze u urinu je uglavnom je povezan sa povećanim vrednostima ovog parametra u krvi (iznad 10 mmol/L), što se najčešće dešava kod dijabetičara.
Aceton
- normalno: negativan
- Pozitivan nalaz prisutan kod dijabetičara
Bilirubin -
normalno: negativan
Urobilinogen
- normalno: negativan
- Pozitivni rezultati mogu da budu znak oštećenja jetre ili žuči.
Nitriti
- normalno: negativan
- pozitivan nalaz je indikator prisustva bakterija u urinarnom traktu
Eritrociti
- normalno: negativni ili ih ima jako malo, jedan ili dva u mikroskopskom vidnom polju
- Nalaz u mokraći upućuje na poremećaj u funkcionisanju bubrega ili mokraćnih puteva, i na mogući mokraćni kamenac. Ovaj nalaz može da se javi i posle teškog fizičkog rada ili povrede
Eritrociti sveži
- normalno: negativni
- Pozifivni su najčešće znak prisustva mokraćnih kamenaca ili peska u bubregu i mokraćnim
putevima.
Eritrociti bledi
- normalno: negativni
- Pozitivni su najčešće znak skoro preležane infekcije ili hronične bolesti bubrega.
Leukociti
- normalno: do 5
- Nalaze se u sedimentu mokraće kada se radi postojanju zapaljenskog procesa i infekciji. Obično se uz veliki broj leukocita javlja i povećan broj bakterija, pa je u ovakvoj situaciji preporuka uraditi i urinokulturu.
Cilindri
- normalno: negativni. Cilindri su forme koje nastaju u bubrežnim kanalićima i poprimaju njihov oblik.
- Pozitivan nalaz ukazuje na hronično bubrežno oboljenje. U urinu zdravih osoba mogu se naći samo tzv. hijalini cilindri i to retko. Ćelijski, granulirani i voštani cilindri znak su patoloških stanja i njihova identifikacija ima značaja za postavljaje dijagnoze ili praćenje toka bolesti.
Epitelne ćelije pločaste
- normalno: malo
- Ove ćelije oblažu urinami trakt. Njihova pojava u urinu u bilo kom obimu nema veći dijagnostički značaj.
Epitelne ćelije okrugle
- normalno: negativne
- Pozitivan nalaz ukazuje najčešće na oštećenje bubrega.
Bakterije
- normalno: negativne
- Bakterija može biti malo, što ne mora nužno ukazivati na infekciju već kontaminaciju usled nepravilno uzetog uzorka. Ukoliko ih je u uzorku mokraće dosta (ili kako se to nekad u laboratorijskom izveštaju navodi „masa“) to je već znak ozbiljne urinarne infekcije.
Kristali i soli
Urati amorfni
- normalno: negativni
-Pozitivan nalaz nema dijagnostički značaj.
Kristali kalcijum-oksalata
- normalno: malo
- Pozitivan nalaz ne mora da ukazuje na oboljenje, ali može da bude znak peska u bubregu.
Kristali mokraćne kiseline
- normalno: negativni
- Pozitivan nalaz ukazuje na neka oboljenja bubrega.
Kristali tripl-fosfata
- normalno: negativni
- Pozitivan nalaz može da bude znak bakterijske infekcije.
Sluz
- normalno: negativna ili malo
- Pozitivan nalaz nema veći dijagnostički značaj.
Gljivice
- normalno: negativne
- Pozitivan nalaz je najčešći znak gljivične infekcije, a mogu se javiti i kod dijabetičara.
Spermatozoidi
- normalno: negativni
- Pozitivan nalaz se javlja kod starijih muškaraca i ukazuje na oštećenje prostate.
Izvor: stetoskop.info
Analiza urina je jedna od korisnijih screening metoda čiji rezultati mogu dati osnovne informacije o stanju metabolizma i o stanju genitalno-urinarnog sistema.
Rutinski pregled mokraće je jedna od osnovnih laboratorijskih analiza. Svaki takav pregled sastoji se od tri dela:
1. Opis fizičkih i fizičko-hemijskih karakteristika mokraće: izgled, boja, miris, reakcija i specifična težina.
2. Hemijska analiza. Najčešće hemijske analize su analize na proteine, šećer, ketonska tela, urobilinogen, bilirubin i nitrite.
3. Pregled mokraćnog sedimenta tj. mikroskopski pregled taloga koji se dobije nakon što se mokraća centrifugira.
Prvi jutarnji urin se uzima u sterilnu posudu pri čemu je neophodna odgovarojuća higijena pacijenta i uzima se ne prvi, već drugi mlaz prve jutarnje mokraće. Mokraću treba sakupiti u odgovarajuću bočicu, koja može da se kupi u svakoj apoteci, pa treba izbegavati drugu vrstu ambalaže zbog moguće kontaminacije.
Izgled urina - normalno: bistar izgled
- Zamućen urin - ukazuje na povećan broj leukocita, odnosno na neki zapaljenjski proces, kao i na gljivice, bakterije, sluz i sve druge elemente koji se mogu naći u sedimentu urina.
Boja
- normalno: žuta boja. Boja može da varira u zavisnosti od unete količine tečnosti - od svetlo žute do tamno žute, a na nju utiču i povećana telesna temperatura, znojenje, povraćanje, proliv. Što je mokraća više koncentrovana, boja je tamnija. Zanimljivo je da ružičasta boja mokraće može da se pojavi, na primer, kada se konzumira veća količina cvekle ili kupina.
- Tamnosmeđi urin- ukazuje na povećanje bilirubina, što je najčešće znak oštećenja jetre, odnosno pojave žutice. Neki ljudi inače imaju povećan bilirubin, tako da je njima ovakav izgled urina normalan.
- Crveni urin - ukazuje na prisustvo hemoglobina, što najčešće ukazuje na oštećenje bubrega, zbog koga se u urinu javlja krv (najčešće kamen u bubregu ili pesak), ali i na razne zapaljenjske procese, oštećenje mokraćnih kanala i bešike.
Reakcija
- normalno: kisela reakcija, pH se kreće između 5 i 6
- Alkalna reakcija - najčešće ukazuje na bakterijsku infekciju.
Specifična gustina - referentna vrednost 1,012- 1,025, varira u zavisnosti od količine unete tečnosti i sposobnosti bubrega da koncentriše urin
- Povećana gustina može da bude znak dijabetesa, hipertenzije, poremećaja funkcije hormona nadbubrežne žlezde, oštećenja bubrega. Nastaje i usled povećanog gubitka vode - povraćanje, dijareja, kao i visoka temperatura.
- Snižena je najčešće kod povećanog izlučivanja urina.
Proteini
- normalno: negativni
- Mogu da budu pozitivni usled povećane fizičke aktivnosti ili u trudnoći, kada to nije znak patoloških promena. Pojava proteina u urinu u svim ostalim stanjima znak je nekog zapaljenjskog procesa.
Glukoza
- normalno: negativna
- Pozitivan rezultat glukoze u urinu je uglavnom je povezan sa povećanim vrednostima ovog parametra u krvi (iznad 10 mmol/L), što se najčešće dešava kod dijabetičara.
Aceton
- normalno: negativan
- Pozitivan nalaz prisutan kod dijabetičara
Bilirubin -
normalno: negativan
Urobilinogen
- normalno: negativan
- Pozitivni rezultati mogu da budu znak oštećenja jetre ili žuči.
Nitriti
- normalno: negativan
- pozitivan nalaz je indikator prisustva bakterija u urinarnom traktu
Eritrociti
- normalno: negativni ili ih ima jako malo, jedan ili dva u mikroskopskom vidnom polju
- Nalaz u mokraći upućuje na poremećaj u funkcionisanju bubrega ili mokraćnih puteva, i na mogući mokraćni kamenac. Ovaj nalaz može da se javi i posle teškog fizičkog rada ili povrede
Eritrociti sveži
- normalno: negativni
- Pozifivni su najčešće znak prisustva mokraćnih kamenaca ili peska u bubregu i mokraćnim
putevima.
Eritrociti bledi
- normalno: negativni
- Pozitivni su najčešće znak skoro preležane infekcije ili hronične bolesti bubrega.
Leukociti
- normalno: do 5
- Nalaze se u sedimentu mokraće kada se radi postojanju zapaljenskog procesa i infekciji. Obično se uz veliki broj leukocita javlja i povećan broj bakterija, pa je u ovakvoj situaciji preporuka uraditi i urinokulturu.
Cilindri
- normalno: negativni. Cilindri su forme koje nastaju u bubrežnim kanalićima i poprimaju njihov oblik.
- Pozitivan nalaz ukazuje na hronično bubrežno oboljenje. U urinu zdravih osoba mogu se naći samo tzv. hijalini cilindri i to retko. Ćelijski, granulirani i voštani cilindri znak su patoloških stanja i njihova identifikacija ima značaja za postavljaje dijagnoze ili praćenje toka bolesti.
Epitelne ćelije pločaste
- normalno: malo
- Ove ćelije oblažu urinami trakt. Njihova pojava u urinu u bilo kom obimu nema veći dijagnostički značaj.
Epitelne ćelije okrugle
- normalno: negativne
- Pozitivan nalaz ukazuje najčešće na oštećenje bubrega.
Bakterije
- normalno: negativne
- Bakterija može biti malo, što ne mora nužno ukazivati na infekciju već kontaminaciju usled nepravilno uzetog uzorka. Ukoliko ih je u uzorku mokraće dosta (ili kako se to nekad u laboratorijskom izveštaju navodi „masa“) to je već znak ozbiljne urinarne infekcije.
Kristali i soli
Urati amorfni
- normalno: negativni
-Pozitivan nalaz nema dijagnostički značaj.
Kristali kalcijum-oksalata
- normalno: malo
- Pozitivan nalaz ne mora da ukazuje na oboljenje, ali može da bude znak peska u bubregu.
Kristali mokraćne kiseline
- normalno: negativni
- Pozitivan nalaz ukazuje na neka oboljenja bubrega.
Kristali tripl-fosfata
- normalno: negativni
- Pozitivan nalaz može da bude znak bakterijske infekcije.
Sluz
- normalno: negativna ili malo
- Pozitivan nalaz nema veći dijagnostički značaj.
Gljivice
- normalno: negativne
- Pozitivan nalaz je najčešći znak gljivične infekcije, a mogu se javiti i kod dijabetičara.
Spermatozoidi
- normalno: negativni
- Pozitivan nalaz se javlja kod starijih muškaraca i ukazuje na oštećenje prostate.
Izvor: stetoskop.info
Re: Tumacenje laboratorijskih analiza krvi i urina
cek cek sto se tice krvi ima jos mnogo toga sta je sa neutrofilima,sedimentacijom,tombocitima...
zoranabat- Senior na forumu
- Datum rođenja : 22.05.1980
Datum upisa : 11.02.2011
Godina : 43
Lokacija : beograd
Re: Tumacenje laboratorijskih analiza krvi i urina
Ima svega zoranabat
Zna li ko sta znaci kad je povecano ono PDW i MPV?
Zna li ko sta znaci kad je povecano ono PDW i MPV?
Re: Tumacenje laboratorijskih analiza krvi i urina
koliko je povecano?pdw i mpv se ticu trombocita kako se dele tj.kako funkcionisu ..
zoranabat- Senior na forumu
- Datum rođenja : 22.05.1980
Datum upisa : 11.02.2011
Godina : 43
Lokacija : beograd
Re: Tumacenje laboratorijskih analiza krvi i urina
MPV 10.7 -------- 6.8-10.4
PDW 16.4 -------- 12.0-16.5
PDW 16.4 -------- 12.0-16.5
Re: Tumacenje laboratorijskih analiza krvi i urina
nista strasno...a koliki su trombociti...?
zoranabat- Senior na forumu
- Datum rođenja : 22.05.1980
Datum upisa : 11.02.2011
Godina : 43
Lokacija : beograd
Re: Tumacenje laboratorijskih analiza krvi i urina
pa s obzirom da si imala ciklus nedavno to je sve normalno.
zoranabat- Senior na forumu
- Datum rođenja : 22.05.1980
Datum upisa : 11.02.2011
Godina : 43
Lokacija : beograd
Re: Tumacenje laboratorijskih analiza krvi i urina
Maia ::uh pade mi kamen sa srca
Hvala ti
malo sarkazma?
zoranabat- Senior na forumu
- Datum rođenja : 22.05.1980
Datum upisa : 11.02.2011
Godina : 43
Lokacija : beograd
Re: Tumacenje laboratorijskih analiza krvi i urina
radila sam krvnu sliku i bas sam se zabrinula.leukociti su mi povecani normalna vrednost je do 10x109/l a meni su 14,6. a trombociti su mi smanjeni normalna vrednost je od 140 pa na gore a meni su 121. da li je ovo opasno ako su leukociti povecani a trombociti smanjeni??zna li neko nesto o tome?
Re: Tumacenje laboratorijskih analiza krvi i urina
Ne znam draga, ali znam da je i meni nesto bilo cudno kada sam u trudnoci prvi put radila, a da je dr rekla da je to ok...
Bubi89- Urednici
- Datum rođenja : 02.06.1989
Datum upisa : 04.01.2011
Godina : 34
Lokacija : BG
Re: Tumacenje laboratorijskih analiza krvi i urina
neznam za koji dan idem da vidi rez pa cu da vidim sta ce da kaze.
Strana 1 od 1
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu